Normalan jezični razvoj
0–6 mjeseci: Bebe reagiraju na glasove, okreću se prema zvuku i počinju gugutati. Prepoznaju glas roditelja i pokazuju interes za lice koje govori.
6–12 mjeseci: Javlja se brbljanje (“ba-ba”, “ma-ma”), dijete razumije jednostavne riječi i počinje reagirati na svoje ime. Pred kraj prve godine može izgovoriti prve riječi.
1–2 godine: Rječnik se brzo širi, dijete koristi jednostavne riječi i kratke fraze. Razumije jednostavne upute i aktivno oponaša govor odraslih.
2–3 godine: Rečenice postaju duže (2–3 riječi), dijete postavlja pitanja i počinje pravilnije koristiti gramatičke oblike. Razumije većinu svakodnevnih izraza.
3–4 godine: Govor postaje tečniji, zaliha riječi značajno raste, a rečenice postaju složenije. Dijete može opisati događaje i sudjelovati u jednostavnom razgovoru.
4–6 godina: Dijete koristi gramatički ispravne i duže rečenice, priča priče i postavlja složenija pitanja. Govor je uglavnom razumljiv i stalno se razvija kroz igru, interakciju i predškolu.
Normalna fonološka pojednostavljenja
I dob u kojoj se prirodno javljaju
Tijekom ranog jezičnog razvoja djeca često pojednostavljuju izgovor riječi. To je normalno i očekivano do određene dobi. U nastavku su prikazane najčešće pojave i primjeri iz svakodnevnog govora.
1. Klusilizacija (zamjena frikativa okluzivima)
Primjeri:
-
s → t (npr. sunce → tunce)
-
f → p (npr. foka → poka)
Normalno do: 3;0–3;5 godine
2. Reduplikacija (ponavljanje slogova)
Primjeri:
-
balon → baba
-
lopta → lolo
Normalno do: 2;5 godine
3. Redukcija završnog suglasnika
Primjeri:
-
pas → pa
-
most → mo
Normalno do: 3;0 godine
4. Asimilacija (glas se prilagođava drugome)
Primjeri:
-
kapa → papa
-
riba → biba
Normalno do: 3;0 godine
5. Prednjerenje (fronting)
Primjeri:
-
k → t (kocka → tocka)
-
g → d (gora → dora)
Normalno do: 3;5–4;0 godine
6. Glajdanje (zamjena r i l glasom j)
Primjeri:
-
riba → jiba
-
lopta → jopta
Normalno do: 5;0 godina
7. Smanjivanje skupova suglasnika (cluster reduction)
Primjeri:
-
kralj → kal
-
brat → bat
Normalno do: 4;0 godine
Rane roditeljske intervencije kod kuće – što kaže istraživanje?
Istraživanja iz područja jezičnog razvoja jasno pokazuju da roditelji imaju ključnu ulogu u ranom razvoju jezika. Prve godine života predstavljaju osjetljivo razdoblje u kojem je mozak najotvoreniji za učenje, a djeca usvajaju jezik kroz interakciju, pažnju i zajedničke aktivnosti.
Studije pokazuju da djeca koja kod kuće dobivaju bogatu jezičnu stimulaciju razvijaju veći rječnik, bolju razumljivost i snažnije komunikacijske vještine.
Najvažnije je kvalitetna interakcija, a ne broj izgovorenih riječi.
Što čini učinkovitu jezičnu stimulaciju?
1. Interakcija
Djeca najbolje uče kada odrasli prate njihov interes i odgovaraju na njihove zvukove, geste i poglede.
Primjer:
Dijete gleda lampu → Da, to je lampa! Svijetli jako, i žute je boje.
2. Proširivanje dječjih rečenica
Ponoviti i proširiti ono što dijete kaže pomaže mu razumjeti kako funkcionira jezik.
Primjer:
Dijete: „Lopta!“
Odrasli: „Da, crvena lopta! Ti bacaš loptu visoko.“
3. Zajednička pažnja
Djeca brže uče riječi kada i dijete i roditelj gledaju u istu stvar. Istraživanja pokazuju da djeca uče riječi brže i uspješnije kada su dijete i odrasla osoba usmjereni na isti predmet ili događaj.
Aktivnosti koje možete raditi kod kuće
1. Svakodnevni razgovori
Najbolje učenje događa se u stvarnim situacijama.
Primjeri:
-
Tijekom presvlačenja: „Sad mijenjamo pelenu. Pelena je mokra. Sada te brišem – to je ugodnije!“
-
U kuhinji: „Režem krastavac. Zelen je i hladan. Želiš li ga dotaknuti?“
2. Imenovanje i opisivanje
Djeca uče kada čuju riječi u različitim kontekstima. Važno je da dijete čuje iste riječi u različitim kontekstima i situacijama te na različite načine.
Primjer:
„To je šalica. Šalica je topla. Pijemo čaj iz nje.“
3. Pjesmice i brojalice
Ritam i ponavljanje potiču razvoj govora i prepoznavanje zvukova.
Savjet:
Dodajte pokrete – kombinacija motorike i jezika pojačava učenje.
4. Interakcija
Kad dijete pokaže interes (pogled, zvuk, pokazivanje), odgovorite na taj signal.
Primjer:
Dijete pokazuje igračku → „Želiš loptu? Evo lopte. Ona brzo kotrlja!”
5. Čitanje knjiga
Ovo je jedna od najistraženijih i najučinkovitijih metoda. Čitanje – posebno čitanje naglas maloj djeci – jedna je od najvažnijih aktivnosti za razvoj jezika. Istraživanja pokazuju da djeca kojoj se redovito čita razvijaju bogatiji rječnik, bolju koncentraciju i snažnije jezične vještine. No, prednosti su mnogo šire.
Kako čitati:
-
Slijedite tempo djeteta
-
Pokažite prstom
-
Postavljajte jednostavna pitanja (kod starije djece
6. Igre naizmjeničnog redoslijeda
Komunikacija se temelji na “tvoja tura – moja tura”.
Ovo je jedna od najvažnijih komunikacijskih vještina. Djeca kroz ove igre uče čekati, slušati, odgovarati i surađivati – sve ključne vještine za razvoj jezika.
Primjeri:
1. Igra loptom
Kako se igra:
Sjednite jedno nasuprot drugome i kotrljajte loptu naprijed-natrag.
Što vježba: redoslijed tura, čekanje, kontakt očima.
Varijacija: recite „moja tura – tvoja tura“ svaki put kada se lopta kotrlja.
2. Turalnost u svakodnevnim obrocima
Kako se igra:
Podijelite voće ili grickalice – naizmjenično: „Jedan komad za tebe – jedan za mene.“
Što vježba: prirodnu turalnost u svakodnevnim situacijama.
7. Igra imitacije
Djeca uče oponašajući – ali i kada odrasli oponašaju njih.
Primjeri:
-
Imitirajte djetetove zvukove: „ba-ba-ba“
-
Imitirajte igru autićem i dodajte riječ: „Auto vozi brzo!“